subota, listopad 6, 2007
Intervju sa Ljerkom Puljić
starijom izvršnom potpredsjednicom Agrokora
subota, rujan 29, 2007
Brokerske usluge u Hrvatskoj i Crnoj Gori najpovoljnije u regiji
Brokerske se provizije u postocima kreću od 0,7 do 1 posto, a minimalan iznos provizije od 50 do 180 kuna
|
Kako je završio proces predavanja ponuda građana za IPO-a T-HT-a, počeo je velik interes za brokere. Većina građana još nema svog brokera, a postanu li vlasnici dionica, svakako će morati odabrati neku od brokerskih kuća. Zakoni ne reguliraju visinu njihovih naknada pa brokeri uglavnom sami određuju visinu provizija te stoga na tržištu u regiji vlada (po)prilična raznolikost. Hrvatski brokeri su, uz crnogorske, među najpovoljnijima u regiji, a na našem je tržištu povoljnije trgovati utoliko što poreza na kapitalnu dobit, barem zasad, nema. Brokerske se provizije u postotnom iznosu kreću od 0,7 do 1 posto, a minimalan iznos provizije od 50 do 180 kuna. Tako brokerska kuća Prva generacija iz Zagreba naplaćuje minimalno 180 kuna za posredovanje, a inače joj se provizije kreću u ovisnosti od iznosa transakcije, odnosno za transakcije u vrijednosti do milijun kuna naplaćuju proviziju od 1 posto, za transakcije vrijednedo dva milijuna kuna 0,8 posto, a za transakcije iznad provizija se dogovara.
|
S time da u provizije Prve generacije uračunati i troškovi burze (od 0,02 posto do 0,08 posto) i Središnje depozitarne agencije (0,001 do 0,02 posto). I u Ilirika vrijednosnim papirima su u iznose provizija uračunali troškove burze i SDA, a provizije im se kreću od minimalnih 120 kuna nadalje, ovisno o visini transakcije ili 1 posto od iznosa. Abacus brokeri za transakcije do 100.000 kuna zaračunavaju 1 posto, a za veće transakcije 0,7 posto. Minimalna provizija iznosi 50 kuna. Na burzia stranci mogu trgovati isključivo putem bankarskih brokera, odnosno banaka-skrbnika (custody banke). I u Privrednoj banci Zagreb i u Volksbanci kažu da njihove naknade za skrbničke poslove nisu određene unaprijed već se određuju u dogovoru s klijentom. Provizije crnogorskih brokera kreću se od 0,19 do 1,5 posto, pri čemu neki još dodatno zaračunavaju troškove burze i Centralne depozitarne agencije (CDA), a neki ih imaju uračunate u cijenu. Ipak, za razliku od Hrvatske, u Crnoj Gori se naplaćuje porez na kapitalnu dobit u iznosu od 15 posto, osim ako je investitor vrijednosne papire prodao nakon što su u njegovu vlasništvu bili dvije godine ili ako iznos kapitalne dobiti u roku od godine dana reinvestira. Srpski brokeri naplaćuju znatno više provizije. Tako Beopublikum iz Beograda za trgovanje dionicama uzima čak do 3 posto vrijednosti transakcije, dok za trgovanje obveznicama naplaćuje maksimalno 0,5 posto. Beogradski Fidelity broker još je skuplji - za dionice naplaćuje čak 5 posto, a za trgovanje državnim obveznicama do 2. Uz visoke provizije, ulagač, u slučaju ostvarenja dobiti, mora platiti porez na kapitalnu dobit od 20 posto.
|
| Brokeri u BiH u sredini ljestvice |
U BiH su brokeri jeftiniji od srpskih, a nešto skuplji od hrvatskih i crnogorskih. Minimalne se provizije kreću od 10 do 30 konvertibilnih maraka. Tako brokerska kuća Market bull iz Sarajeva naplaćuje provizije od 1,5 posto za transakcije iznad 1000 KM, a za niže transakcije od 10 do 30 KM. U Bond investu iz Mostara minimalna provizija je 10 KM za transakcije do 200 KM, 20 KM za transakcije od 200 do 500 KM, 30 KM za transakcije do 1000 KM, a za iznose transkacija veće od 1000 KM cijena se obračunava u postotku od vrijednosti transakcije - od 1 do 1,5 posto.
|
izvor: Poslovni.hr
dozvolio: Marko P.
30.000 građevinara, samo jedan licenciran
UPGH: Novi pravilnik o licenciranju je promašen, restriktivan, apsurdan i pogoduje velikim tvrtkama pa podatak ne iznenađuje
|
U ponedjeljak će se napuniti godinu dana od donošenja pravilnika o tome tko se i pod kojim uvijetima može baviti graditeljstvom. U tih godinu dana se od 9931 tvrtke i 12.446 obrta službeno registriranih za graditeljstvo po novom pravilniku licencirala samo jedna! Prvi i jedini je obvezu ispunio splitski Konstruktor, a u postupku je još 30 zahtjeva, potvrdili su iz Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja. Podatci o licenciranim tvrtkama su sramotno poražavajući, složit će se i u resornom ministarstvu i u Udruzi poslodavaca graditeljstva Hrvatske (UPGH). Pogotovo ako se na broj od 22. 377 aktivnih tvrtki i obrta doda podatak od još sedam tisuća neaktivnih. No tumačenje razloga zbog kojih je u Hrvatskoj samo jedna licencirana tvrtka za graditeljstvo dijametralno su suprotni. Iz ministarstva se neslužbeno može čuti kako je već opće poznato da naši građani i tvrtke sve rade u posljednji tren, a kako je za licenciranje još rok od šest mjeseci, očekuju da će se tvrtke dalje bolje pripremiti za licenciranje i da će broj onih sa suglasnošću ministarstva samo rasti. U UPGH jednu licenciranu tvrtku smatraju kao dokaz potupne promašenosti pravilnika koji nije uvažio sugestije poslodavaca o njegovoj neprimjerenoj restriktivnosti i neprimjenjivosti u praksi. Podsjetimo, propisom čiji puni naziv je "Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosi građenja" određuje se minimalni broj stručno osposobljenih osoba i broj zaposlenih za izvođenje radova različite tehnološke složenosti. Tehnološka složenost je podijeljena u četiri glavne skupine, te je dodatno propisan broj zaposlenih radnika za pojedinačne radove. U prvu skupinu spadaju osobito zahtjevne građevine, poput autocesta, podzemnih željeznica, aerodroma i hidrocentrala, a tvrtka za građenje takvih objekata treba najmanje 500 radnika. U drugoj skupini su zahtjevne građevine poput nebodera, stambenih kompleksa, stadiona, školskih zgrada - minimalni broj radnika je 300. U trećoj i četvrtoj skupini su pojedinačni stambeni objekti, zavisno od njihove složenosti, treba od 40 do 120 radnika, dok je za pojedinačne radove minimalni broj zaposlenih 10. Za izvođenje građevina ispod 400 metara četvornih ne treba suglasnost.
|
Intencija pravilnika je bilo uvesti red na tržište i da se građevinom ne mogu baviti tvrtke koje nemaju radnike sa stručnom spremom i iskustvo. Gašenje tvrtki je neminovno, a iako nema procjena koliki bi broj tvrtki i obrta trebao nestati, podatak DZS-a da u lipnju od 9931 aktivne tvrtke, njih čak 4425 nema nijednog zaposlenog, 4044 od 1 do devet zaposlenih, a samo 13 tvrtki 500 i više zaposlenih govori sam za sebe. "Brojni su argumenti o tome zašto je pravilnik potpuno promašen. Donesen je isključivo autoritetom ministrice Marine Matulović-Dropulić koja nije htjela poslušati naše sugestije. Glavni problem je radna snaga i kvalifikacija objekta. Pravilnik nalaže da najniža kvalifikacija radnika mora biti srednja stručna sprema i ne prihvaća iskustvo koje radnik ima. Tako da čovjek koji nema srednju stručnu školu, a radi 10 godina na određenim poslovima u građevini kao da ne postoji. Tko će sa 30 godina ići u srednju školu? Nadalje, možda neka tvrtka ima 500 zaposlenih, ali po pravilniku mora imati 500 radnika za građevinu, pa ukupan broj zaposlenih koji uključuje i administraciju nije relevantan. Kvalifikacija objekata također ima apsurda, pa recimo po pravilniku autocestu kojoj ne treba toplinska izolacija može graditi tvrtka sa 10 radnika, ali ne može raditi školu ili Dom zdravlja. Kada bi se pravilnik poštovao, za prve tri skupine građevina bi ostalo najviše 25 tvrtki i jasno je da on pogoduje velikima", sasuo je samo neke od kritika Zdenko Karakaš, predsjednik UPGH-a. Udruga je sama u suradnji sa sindikatima pokrenula proces doškolovanja, ali smatraju da ni to neće biti dovoljno. Karakaš ističe kako nigdje u Europi ne postoji ovako restriktivni pravilnik. Od Ministarstva su zato tražili da se kriteriji u pravilniku temelje na tri skupine: ekonomsko-radne, broju zaposlenih i opremljenosti te konačno referencama. Što se tiče broja zaposlenih radnika, UPGH predlaže da najviši kriteriji umjesto 500 bude 120 radnika te da se dalje broj smanjuje proporcionalno složenosti. Ministrica je, kaže Karakaš, odbacila njihove prijedloge, pa će opet tražiti makar rok za prilagodbu od još godinu dana.
|
| Ministarstvo: Velik udio malih objekata |
| Na kritike da će pravilnik ugasiti male tvrtke, u Ministarstvu su odgovorili kako je velik udio građevina do 400 kvadrata, a za njih nije potrebna suglasnost. Osim toga za izvođenje pojedinih radova na građevinama svih stupnjeva složenosti dovoljno je imati 10 radnika. Nitko više neće moći izvoditi radove za koje nije osposobljen, kažu u MZOPU-a. |
izvor: Poslovni.hr
dozvolio: Marko P.
AD Plastik povećao temeljni kapital
| Temeljni kapital povećan je izdavanjem 1,259.875 novih redovnih dionica oznake ADPL-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 100 kuna |
Središnja Depozitarna Agencija je danas 28. rujna za AD Plastik d.d. obavila u sustavu Agencije upis povećanja temeljnog kapitala društva, stoji u današnjem priopćenju Zagrebačke burze. Da podsjetimo, društvo je na Glavnoj skupštini 21. lipnja donijelo odluku o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih redovnih dionica privatnom ponudom uz isključenje prava prvenstva u cijelosti. Temeljni kapital povećan je tako izdavanjem 1,259.875 novih redovnih dionica oznake ADPL-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 100 kuna. Na taj način temeljni kapital je povećan s iznosa od 293,970.900 kuna za iznos od 125,987.500 kuna, tako da nakon povećanja iznosi 419,958.400 kuna te je podijeljen na 4,199.584 redovnih dionica oznake ADPL-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 100 kuna.
izvor: Poslovni.hr
dozvolio: Marko P.
|
Prodaja dionica uz pomoć brokera
Masovna euforija oko IPO-a HT-a kao da je splasnula. No to je samo zatišje jer nakon što Vlada na sjednici u ponedjeljak (1. listopada) odredi konačnu cijenu po kojoj će zainteresirani ulagači na kraju kupiti dionice, zasigurno će ponovno doći do masovne histerije, ali ovaj put zbog trgovanja na burzi
Predaja javne ponude dionica T-HT-a završena je. Dugački redovi ispred poslovnica banaka više se ne mogu vidjeti. Masovna euforija oko IPO-a HT-a kao da je splasnula. No to je samo zatišje jer nakon što Vlada na sjednici u ponedjeljak (1. listopada) odredi konačnu cijenu po kojoj će zainteresirani ulagači na kraju kupiti dionice, zasigurno će ponovno doći do masovne histerije, ali ovaj put zbog trgovanja na burzi. Prema riječima glasnogovornika Zagrebačke burze Željka Karduma, prvih bi dana cijena mogla znatnije fluktuirati i trebat će joj desetak dana da se stabilizira. Na burzi se pripremaju za veliki promet dionicama T-HT-a, koji se očekuje prvih dana.
Brojni upiti naših čitatelja odnose se na pitanja poput kako prodati dionice na Zagrebačkoj burzi, kako pronaći brokera, zašto je on potreban i što zapravo radi te mogu li građani sami kupiti dionice. Da bi prvi dani burzovnog trgovanja prošli što bezbolnije, pokušali smo ukratko odgovoriti na najčešća pitanja.Kad je riječ o prodaji dionica, one se mogu prodati jedino preko brokera. Važno je naglasiti da broker mora biti član burze jer samo oni mogu trgovati na burzi. Broker za svog klijenta kupuje ili prodaje dionice. Osim toga, informira i o trenutačnom stanju na tržištu, kretanju cijena dionica.
Pri podnošenju ponuda za kupnju dionica T-HT-a nije bilo nikakvih brokerskih troškova. Međutim, broker će zaračunati proviziju svaki put kad proda ili kupi dionicu nakon što počnu kotirati na burzi. Svaki put kad se dionice kupuju brokeru se plati provizija, a kad se prodaju, vrijednost prodanih dionica umanji se za iznos provizije. Visina provizije nije fiksna i razlikuje se prema visini transakcije.
izvor: Lider.hr
dozvolio: Marko P.
Chelsea
Roman Abramovič
Nakon potrošenih milijuna poluprazne tribine
Najveći financijsko-sportski pothvat posljednjih godina, nogometni klub Chelsea, počeo je pucati po šavovima. Ruski bogataš Roman Abramovič nije uspio odvojiti vlasničku funkciju od upravljanja klubom. Rezultat je porazan
Na posljednjoj utakmici Lige prvaka dogodilo se nemoguće. Na Stamford Bridgeu, stadionu Chelsea s kapacitetom od 42.294 mjesta, pojavila su se samo 24.973 gledatelja! Tradicija odlaska na nogometne utakmice u Engleskoj je vrlo duga. Stadioni su puni bez obzira na mjesto kluba na prvenstvenoj tablici. Za najpoznatije klubove karte su rasprodane godinama unaprijed. Prazne tribine Stamford Bridgea jasan su pokazatelj navijača Chelsea što misle, kažu neki poznavatelji, o Romanu Abramoviču i njegovom upravljanju klubom.
Sukob Abramoviča i trenera Mourinha, koji je kulminirao otkazom Mournihu, prelio je čašu strpljenja navijača. Milijuni očito nisu svemoćni. Dovođenje poluanonimnoga izraelskog trenera Avrama Granta na mjesto karizmatičnog Portugalca pokazuje da Abramovič, kad problem ne može riješiti novcem, postaje bespomoćan. Dokaz njegovog nerazumijevanja engleske tradicije je snižavanje cijene ulaznica za utakmice Chelsea. U isto vrijeme Arsenal je na običnoj kup-utakmici imao 60.000 gledatelja. Da Abramovič povlači krive poteze pokazuje i činjenica da njegova najava kupnje Ronaldinha za 120 milijuna eura nije naišla na euforiju kod navijača Chelsea.
Činjenica je da Roman Abramovič nije dugo izdržao u ulozi vlasnika kluba koji iz udobne lože promatra utakmice svoga kluba. No, to je boljka mnogih tranzicijskih bogataša koji ne mogu odvojiti funkcije vlasništva i upravljanja te upravljanje povjeriti stručnjaku. Roman Abramovič i Chelsea odličan su primjer takve psihologije. Što je Mourinho postizao više uspjeha, to je više 'živcirao' Abramoviča. Na kraju je sam Abramovič počeo voditi klupsku politiku, dovoditi igrače i smišljati taktiku.
Poznato je da je novi trener Avram Grant pripadnik užega 'dvorskog' kruga Romana Abramoviča i da je to njegova jedina profesionalna kvaliteta. S Grantom na klupi Chelsea Abramovič će moći slobodno iz pozadine slagati momčad. Nastavi li kupovanje igrača po basnoslovnim cijenama, samo će privremeno produljiti iluziju velikog uspjeha. Ali, poluprazne tribine Chelsea nije imao ni kada je boravio u donjoj polovici tablice. Poruku navijača, bez kojih je svaki klub sam sebi svrha, ruski bogataš nije shvatio.
izvor: Lider.hr
dozvolio: Marko P.
IPO Veterine počinje 1. listopada
Građanima, zaposlenicima i institucionalnim investitorima, kazao je Željko Čović, predsjednik uprave Plive, javnom ponudom prodat će se do 100 posto dionica Veterine, a rok za podnošenje ponuda na kupnju dionica započinje prvog, a traje do 5. listopada
Farmaceutska tvrtka Pliva prezentirala je danas na koferenciji za novinare detalje oko javne ponude tvrtke Veterina, koju je Pliva prije sedam godina izdvojila u zasebnu tvrtku. Raspon cijene donice kreće se između 80 i 100 kuna po dionici, a prodajna cijena bit će utvrđena 5. listopada, nakon zaključenja knjige ponuda u Povlaštenoj i Nepovlaštenoj ponudi. Po završetku javne ponude, dionice Veterine bit će uvrštene na Prvu kotaciju Zagrebačke burze s oznakom VERN-R-A.S obzirom da u IPO ide 1844860 dionica, ukupna vrijednost ove transakcije iznosit će između 147 i 184 milijuna kuna, što je manje od godišnje prodaje Veterine.
Naime, Veterina je u 2006. godini imala oko 189 milijuna kuna prihoda, no malu profitabilnost, na razini od četiri do pet posto prihoda. Predsjednik uprave Plive nije želio iznositi nikakva predviđanja oko toga kako će prodaja Veterine utjecati na poslovne rezultate Plive, a prilično škrt na riječima bio je i glede povlaštenih uvjeta kupnje od strane zaposlenika Veterine. Kazao je tek da će zaposlenici Veterine moći uz pravo prvenstva kupiti do 276729 dionica, a da će popust prilikom kupnje imati menadžment Veterine.
Upitan od novinara zašto se Pliva odlučila na IPO, a ne na prodaju strateškom partneru o čemu je pregovarala s nekoliko firmi, Čović je odgovorio kako ponude strateških partnera nisu osiguravale bolju budućnost za Veterinu te kako smatra da je odluka da se ide na IPO dobra iz dva razloga - činjenice da Veterina ima stabilno poslovanje te da na burzi vlada veliki interes za kvalitetnim dionicama.
Na konferenciji za novinare, izneseni su i podaci o poslovanju Veterine. Uz Hrvatsku na kojem ima tržišni udjel od 53 posto u segmentu veterinarskih proizvoda, ključna tržišta Veterine su BiH, Slovenija i Poljska, a tvrtka se planira jače fokusirati na Srbiju, Iran i Ukrajinu. Veterina trenutno izvozi svoje proizvode u 30 zemlja svijeta, ima 160 proizvoda u 400 oblika, ukupna imovina tvrtke iznosi 264 milijuna kuna, a temeljni kapital 184 milijuna kuna.
izvor: Lider.hr
dozvolio: Marko. P
srijeda, rujan 26, 2007
Rast cijena na Zagrebačkoj burzi
Crobex opet iznad 5.000 bodova
Na Zagrebačkoj je burzi danas ostvareno 243,5 milijuna kuna prometa, pri čemu je najveći dio, 127,7 milijuna kuna, ostvareno u redovnom trgovanju, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 2,67 posto, preskočivši prvi put od 10. kolovoza, razinu od 5.000 bodova
Crobex je tako dan završio na razini od 5.020,01 boda, dok je vrijednost obvezničkog indeksa Crobis povećana za 0,19 posto, na 98,2109 bodova.Današnji institucionalni promet obveznicama iznosio je 94 milijuna kuna, a prijavljeni nešto manje od 22 milijuna kuna.
Najtrgovanija dionica u današnjem trgovanju bila je dionica Ericssona Nikole Tesle, s gotovo 21,5 milijuna kuna prometa te uz rast cijene od 2,16 posto, na 3.550 kuna.Dionica Ingre, kojom će se od sutra trgovati u prvoj kotaciji, odnosno Službenom tržištu, poskupjela je pak za 4,68 posto, dosegnuvši novu rekordnu razinu od 53.900 kuna, a njome je ostvareno 17,4 milijuna kuna prometa. Slijede dionice Atlantske plovidbe sa 8,6 milijuna kuna prometa i rastom cijene za 1,59 posto, na 2.753 kune, te dionice Ine, kojih je protrgovano za više od 6,5 milijuna kuna, a čija je cijena također porasla, i to za 0,71 posto, na 2.855 kuna.Rast cijene bilježe i dionice s prometom većim od 5 milijuna kuna - Končar elektroindustrije (4,71 posto), Adris grupe (4,17 posto) i Privredne banke Zagreb (3,53 posto), uz izuzetak dionica Uljanik plovidbe, koje su zadržale prijašnju cijenu.
Među preostalim trgovanijim dionicama sa značajnim rastom cijene se ističu dionice Leda (11,67 posto) i Luke Ploče (8,93 posto), dok je dionica Đuro Đaković Holdinga jedina dionica s milijunskim prometom čija je cijena danas smanjena, no za manje od 1 posto.
izvor: Lider.hr
dozvolio: Marko P.
Erste & Steiermärkische Bank i Hrvatska poštanska banka
Sutra zadnji dan predaje i uplate obvezujućih ponuda u IPO-u T-HT-a
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske, rok za podnošenje obvezujućih ponuda na kupnju dionica za fizičke osobe i pravne osobe koje nemaju status institucionalnog ulagatelja u smislu Zakona o tržištu vrijednosnih papira traje do 27. rujna 2007. u 20:00 sati
Erste & Steiermärkische Bank i Hrvatska poštanska banka, agenti javne ponude dionica društva Hrvatske telekomunikacije dodatno podsjećaju javnost na rokove podnošenja obvezujućih ponuda u poslovnicama agenata i Fine, odnosno putem internetskog bankarstva. Nakon isteka navedenog roka više neće biti moguće podnijeti obvezujuće ponude u poslovnicama HPB-a, Erste banke i Fine. Sukladno tome, bitno je naglasiti kako niti oni koji se zateknu u poslovnicama nakon isteka navedenog roka, više neće moći predati obvezujuću ponudu, obzirom da sustav ne dopušta daljnje zaprimanje ponuda.Rok do kojeg ukupno ponuđeni iznos naveden u ponudi mora biti proknjižen na računu navedenom u ponudi je 27. rujna 2007. u 23:59 sati.
Vlada je odlukom s početka tjedna precizirala i da će hrvatski
građani s pravom prvenstva i posebnom pogodnosti moći kupiti do najviše 25 posto dionica i to najviše do ukupne prodajne cijene od 38.000 kuna.
Podnošenje ponude putem internetskog bankarstva
Rok za podnošenje obvezujućih ponuda putem usluge internetskog bankarstva Hrvatske poštanske banke i Erste banke za klijente kojima je omogućeno korištenje te usluge traje zaključno do 27. rujna u 20:00 sati.
Plaćanje putem usluge internetskog bankarstva može se izvršiti do 27. rujna 2007. do 22:59 sati pod uvjetom da se radi o prijenosu unutar računa banke, odnosno da se plaćanje vrši putem usluge internetskog bankarstva one banke kod koje je podnesena ponuda po kojoj se uplaćuje ponuđeni iznos.Rok do kojeg ukupno ponuđeni iznos naveden u ponudi mora biti proknjižen na računu navedenom u ponudi je 27. rujna u 23:59 sati.
izvor: Lider.hr
dozvolio: Marko P.
POTPISAN UGOVOR O UVRŠTENJU
Ratko Bajakić, Igor Oppenheim i Roberto Motušić
Ingra u službenom tržištu Zagrebačke burze
Ingra je deseta dionica koja popunjuje najvišu službenu kotaciju Zagrebačke burze. Ugovor o njezinu uvrštenju potpisali su predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim i predsjednik Uprave Zagrebačke burze Roberto Motušić
Ta je građevinska kompanija kroz seknudarnu ponudu dionica sredinom godine prikupila kapital, a potražnja je bila znatno veća od ponude. Već je i to bila potvrda povjerenja investitora u tu dionicu, ponajprije zato što je ta kompanija vrlo aktivna u nizu projekata u zemlji i inozemstvu.
Uz promet od 9,2 milijuna kuna, kao najlikvidnija, jučer je dionica Ingre povećala vrijednost 8,90% postigavši tako novi all time-high s cijenom od 51.490 kuna.
- Nadamo se da ćemo investitorima opravdati svoje projekte i rezultate poslovanja, rekao je Oppenheim.
Ingra je inače bila uvrštena na burzu u nižu JDD kotaciju, a već je i tamo pokazala svoju snagu i likvidnost. U ovoj godini dionica Ingra porasla je za čak 354 posto, što je najveći ovogodišnji rast jedne dionice na burzi. Prema likvidnosti je druga dionica među građevinskim tvrtkama, a treća među dionicama u JDD kotaciji.
izvor: Lider.hr
dozvolio: Marko P.